COLLOQVIVM MARVLIANVM XXVIII

450. obljetnica prvog izdanja Hektorovićeva Ribanja i ribarskog prigovaranja

Programska knjižica Marulićevih dana 2018. (pdf)

Izdanja izvornoga teksta i prijevoda na suvremeni hrvatski jezik

  • Ribanye i ribarscho prigouaranye i razliche stuari ine sloxene po Petretu Hectoroui­chiu Huaraninu. In Venetia, Appresso Gioanfrancesco Camotio, 1568. [digitalizat na http://dizbi.hazu.hr/object/view.dz/1928]
  • Ribanye i ribarscho prigouaranye i razliche stuari ine sloxene, po Petretu Hectoro­uichiu Huaraninu. In Venetia, Appresso Bartolomeo Ginammi, 1638. [digitalizat na http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k841695q]
  • Ribanje i ribarsko prigovaranje i razlike stvari složene po Petru Hektoreviću Sta­rogradjaninu; izdao S. Ljubić. U Zadru, Bratja Battara, 1846.
  • Pjesme Petra Hektorovića i Hanibala Lucića; [životopise napisali Šime Ljubić i Franjo Rački; za tisak priredio Sebastijan Žepić; o napjevima k narodnim pjesmama i k Prikazanju sv. Lovrinca napisao Franjo Kuhač]. Zagreb, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1874. (Stari pisci hrvatski; knj. 6)
  • Ribanje i ribarsko prigovaranje; s predgovorom i tumačenjem Božidara Kovače­vića. Beograd, G. Kon, 1934. (Klasična biblioteka; 1)
  • Ribanje i ribarsko prigovaranje; priredio Ramiro Bujas. Zagreb, Jadranski institut Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, 1951.
  • Ribanye i ribarscho prigouaranye i razliche stuari ine sloxene po Petretu Hectoroui­chiu Huaraninu. Zagreb, Izdavački zavod Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, [1953]. (Faksimil prvog izdanja) [digitalizat na https://books.google.hr/books?id=cLovAQAAMAAJ&]
  • Skladanja izvarsnih pisan razlicih / Hanibal Lucić; Ribanje i ribarsko prigovaranje i razlike stvari ine / Petar Hektorović; [priredio Marin Franičević]. Zagreb, Zora – Matica hrvatska, 1968. (Pet stoljeća hrvatske književnosti; knj. 7)
  • Ribanje i ribarsko prigovaranje; priredio Frano Čale. Zagreb, Školska knjiga, 1974. (Biblioteka Dobra knjiga)
  • Ribanje i ribarsko prigovaranje; priredio Frano Čale. Zagreb, Školska knjiga, 1976. (Biblioteka Dobra knjiga)
  • Djela Petra Hektorovića; za tisak priredio i uvodnu raspravu napisao Josip Von­čina. Zagreb, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1986. (Stari pisci hrvatski; 39)
  • Ribanje i ribarsko prigovaranje / Petar Hektorović. Robinja / Hanibal Lucić; uspo­redo izvornik i prijevod. Prijevod i komentar Marko Grčić; pogovori Tonko Maroević, Mirko Tomasović. Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1988.
  • Ribanje i ribarsko prigovaranje; [pogovor Ramiro Bujas]. Zagreb, Zagrebačka stvarnost, 1995.
  • Ribanje i ribarsko prigovaranje; scensko uprizorenje što ga je na temelju teksta iz spjeva i djelomice iz drugih pjesnikovih djela sastavio Nikica Kolumbić. Forum, 34 (1995), knj. 67, 7/8, str. 530-560.
  • Ribanje i ribarsko prigovaranje; priredila Mira Muhoberac. Zagreb, SysPrint, 1998.
  • Petar Hektorović, Ribanje i ribarsko prigovaranje, u: Odabrana djela / Hanibal Lucić, Petar Hektorović; priredila Lahorka Plejić. Vinkovci, Riječ, 1998, str. 61-117.
  • Ribanje i ribarsko prigovaranje; usporedo faksimilni pretisak izvornika i suvremeni hrvatski tekst; s izvornika u suvremeni hrvatski jezik prenio Marko Grčić; po­govor Tonko Maroević. Zagreb, Matica hrvatska, 1999. (Biblioteka Parnas)
  • Robinja / Hanibal Lucić. Ribanje i ribarsko prigovaranje / Petar Hektorović. Planine / Petar Zoranić; priredio Milorad Stojević. Varaždin, Katarina Zrinski, 1999, str. 57-174.
  • Petar Hektorović, Ribanje i ribarsko prigovaranje, u: Epika, romani, novele (CD-ROM); urednik Zvonimir Bulaja. Zagreb, ALT F4 – Bulaja naklada, cop. 1999.
  • Robinja / Hanibal Lucić. Ribanje i ribarsko prigovaranje / Petar Hektorović; pri­redila Ankica Šunjić. Zagreb, Nart-trgovina, 2000, str. 61-158.
  • Petar Hektorović, Ribanje i ribarsko prigovaranje, u: Hrvatska poezija humanizma i renesanse; priredio Josip Bratulić. Vinkovci, Riječ – Cerna, Pauk, 2000, str. 136-144.
  • Petar Hektorović, Ribanje i ribarsko prigovaranje, u: Pjesništvo (CD-ROM); bi­lješke o pjesnicima Marijana Madunić, Zvonimir Bulaja; urednik Zvonimir Bulaja. Zagreb, Alt F4 – Bulaja naklada, cop. 2000.
  • Petar Hektorović, Ribanje i ribarsko prigovaranje, u: Hrvatski putopis od XVI. stoljeća do danas: antologijski izbor; izabrao i priredio Dubravko Horvatić. Zagreb, K. Krešimir, 2002, str. 9-16.
  • Robinja / Hanibal Lucić. Ribanje i ribarsko prigovaranje / Petar Hektorović. Planine / Petar Zoranić; priredio Milorad Stojević. Varaždin, Katarina Zrinski, 2008, str. 65-131.

Prijevodi na strane jezike

  • Vom Fischen und von Fischergesprächen (Fragmente), u: Die ältere kroatische lyrische Dichtung; Auswahl und Nachwort Rafo Bogišić; nachgedichtet von Ina Jun Broda. The Bridge: Yugoslav Literary Review, 1972, 33/34, str. 42-43.
  • Fishing and Fishermen’s Talk; Translated by Gertrud Graubart Champe, u: Ad Sensum: A Description and Translation of Fishing and Fishermen’s Talk by Petar Hektorović (1487-1572). Department of Comparative Literature in the Graduate College of The University of Iowa, December, 1974, str. 64-124. [Doktorska disertacija, strojopis.]
  • Fishing and Fishermen’s Conversation = (Ribanje i ribarsko prigovaranje, 1568); translated by E.D. Goy, British Croatian Review, 1979, 15, str. 3-45.
  • Fiskafänge och fiskares samtal; svensk tolkning av Ulla-Britt Frankby, Gunnar Jacobsson, Bengt A. Lundberg. Göteborg, Bokförlaget Renässans, 1994.
  • Ribanje i ribarsko prigovaranje = Fishing and Fisherman’s Conversations; prijevod = translated by Edward D. Goy. Stari Grad, Centar za kulturu, 1997.
  • Fishing and Fisherman’s Conversation (excerpts); translated by Edward D. Goy, u: An Anthology of Croatian Literature; edited by Henry R. Cooper, Jr. Bloomington, Ind., Slavica Publishers, 2011, str. 32-34.
  • Ribanje i ribarsko prigovaranje (ulomci) = Fishing and Fishermen’s Dialogue (excerpts); trans. K. Grubisic, u: The Glory and Fame: Croatian Renaissance Reader = Dike ter hvaljen’ja: hrvatska renesansna čitanka; eds. Vladimir Bubrin & Vinko Grubišić. New York, Croatian Academy of America, 2015, str. 154-175.
  • Ribanje i ribarsko prigovaranje (ulomci) = Fishing and Fishermen’s Conversations (excerpts), u: The Canon of Croatian Poetry 1450-2000. Over 200 Croatian Poems with Facing English Translation; Selected, Translated and Annotated by Ivo and Vinka Šoljan. Lewiston-Lampeter, The Edwin Mellen Press, 2015, str. 40-47.
  • Ribanje i ribarsko prigovaranje = La pesca e i discorsi dei pescatori; Introduzione e traduzione italiana dal croato a cura di Sara Trampuz, Edizione Digitale CISVA, 2015. (mrežno izdanje: http://www.viaggioadriatico.it/biblioteca_digitale/titoli/scheda_bibliografica.2015-07-09.3156583211)
  • Fischen und Fischergespräche und Anderes von Petar Hektorović aus Hvar. Humanität und Humanismus in der kroatischen Renaissance; Übersetzung von Natalia Stagl Škaro. Berlin-Münster-Wien-Zürich-London, LIT Verlag, 2018. [U tisku.]

UZORCI RIBANJA U IZVORNIKU I PRIJEVODIMA
(kao ilustracija daju se stihovi 793-804)

Djela Petra Hektorovića, priredio Josip Vončina (Stari pisci hrvatski, 39, 1986):

O Splite čestiti, ku si sriću imil
da s’ vasda njizdo ti razumnim ljudem bil!
U tebi knjižnici mnozi se rodiše,
veli razumnici, koji slavni biše,
ljudi vridna broja kojih glas mukal ni,
vasda družba tvoja bili su po sve dni,
ki kriposti biše svake napunjeni,
kako sami htiše, i vele hvaljeni.
Li Marul nad svima, za reći rič pravu,
najveću čast ima i diku i slavu.
Zvizdami meu svimi kako sja Danica,
tako t’ meu mudrimi ime mu protica.

Engleski prijevod (K. Grubišić)

Oh, glorious Split, how fortunate you have been
to have been the nest of such wise men.
The birthplace of so many writers,
great, wise men so glorious,
so many whose voices abide.
These wise men, the body of Split,
people who excel in every virtue,
who sought to be virtuous, and have been worthy.
Yet, in truth, Marulić is above all others,
of such honor, fame and glory.
As the morning star shines among all others,
so stands the name of Marulić among wise men.

Švedski prijevod (Ulla-Britt Frankby, Gunnar Jacobsson, Bengt A. Lundberg)

O lyckliga Split, vilken tur att du alltid
har varit en hemvist för lärde och vise!
Du mången författare hos dig sett födas,
benådade skalder som blivit berömda;
betydande män vilkas rykte sen länge
är stadgat har varit ditt sällskap beständigt.
Av dygdernas mångfald de låtit sig fylla,
av egen fri vilja, och, pristas för detta.
Dock, uppriktigt talat, bör framom dem alla
vår Marulić skänkas den äran och hedern;
som Venus bland stjärnorna bittida glänser,
så lyser vår Marulićs namn bland de lärde.

Talijanski prijevod (Sara Trampuz)

O Spalato onorata, quanto sei stata fortunata
Ad aver dato i natali a uomini così dotti!
Sul tuo suolo sono nati molti letterati,
Grandi intellettuali che furono gloriosi,
Uomini eccezionali, la cui voce non si è spenta.
Ti hanno sempre accompagnato
Uomini dotati di ogni virtù,
Molto lodati come vollero essi stessi.
A dire il vero, Marulo è sopra tutti
Gode del massimo onore, fama e gloria.
Come la stella polare è la più splendente tra le stelle,
Così il suo nome spicca tra i saggi.

Njemački prijevod (Natalia Stagl Škaro)

O tüchtiges Split, daß du das Glück gehabt hast,
Stets Hort verständiger Menschen zu sein!
In dir wurden viele Literaten geboren,
Viele Verständige, die berühmt waren;
Eine Anzahl verdienstvoller Menschen, deren Ruf glänzend war,
Waren stets, an allen Tagen deine Gesellschaft.
Sie waren von jeglicher Tugend erfüllt,
So, wie sie selbst es wollten und hochgerühmt.
Aber Marul über allen, um die Wahrheit zu sagen,
Hat den größten Teil an Preis und Ruhm.
Wie der Morgenstern unter allen Sternen [hervor] scheint,
So zeichnet sich sein Name unter den Weisen aus.

HEKTOROVIĆEV POSJET

MARULIĆEVU NEČUJMU

Hektorovic_Kuca s plocom
Hektorovićeva kuća sa spomen-pločom i poprsjem (Stari Grad, Hvar)

Hektorovic_poprsje

Stari Grad_odazak_1

Stari Grad – Ploča na rivi, polazna točka Hektorovićeva putovanja

Premda se slab čuju, odlučih za tri dni
da kudgod putuju, neka me doma nî. (43-44)

Svi ulizši u plav veselo pri Ploči,
maknuv se kako lav, Nikola van skoči.  (61-64)

Zavala_2

Zavala – mjesto prvog bacanja mreže. Kako je zapela na dnu, oslobodili su je pomoću kamenog prstena.

Došad u Zavalu, parvi lov počaše,
gdi velu ni malu ribu ne ujaše,
jer mrižu zadiše u parvo metan’je
kom se utrudiše; potezat zaman je.
Zatim popadoše kolač od kamika,
Mrižu provargoše spustiv ga dolika. (77-82)

Kabal

Rt Kabal – mjesto drugog bacanja mreže; ulovili su golema zubatca.

Jošće nakon toga jednoć ju metaše
varh Kabla samoga, gdi ino ne ujaše
negli uhitiše zubaca za sriću
ki priličan biše k jednomu teliću. (93-96)

ribari_0
Uvala Lucisca_2

Odmor u uvali Lučišće, gdje je “bašćina” viteza Jerolima Bartučevića.

I pojdosmo zatoj luku prohodeći,
toj, ovo i onoj tiho govoreći,
nikada postajuć, nikad postupaje,
bašćinu gledajuć, oh, koli lipa je! (499-502)
Necujam_0
Nečujamska uvala – prvi na ulazu je Bok od rata. Tu su proveli drugu noć putovanja, a prvu u Nečujmu.

 

Salbunara

Prostirući ruke ča boje umihu,
na ustje od luke dojdoše gdi htihu.
Totu plav staviše, svi tri ne pridišu,
večeru opraviše pekući na prišu.
Sedši, večerasmo dokle svitlo biše,
večerav zaspasmo, jer nam se toj htiše. (1071-1076)
Necujam_kuca Balistrilica

Posjet kući i imanju don Dujma Balistrilića, boravištu Marka Marulića.

Pojdosmo k Nečujmu za kušati sriću,
gdi je bil don Dujmu stan Baništriliću,
koji Split ostavi i tamo se zavi
cić Božje ljubavi, da ga bolje slavi (…)
Dugo vrime Marul Marko je tuj š njim bil,
koga, mnim, da si čul i knjige njega čtil.
(763-766; 773-774)
Tad se podvigosmo već se ne lineći,
u luku idosmo tiho se vozeći.
Zatim plav surgavši da se ne razbija,
pojdosmo, ustavši, u carkvu najprija
ter se poklonismo u carkvici onoj
i molbe svaršismo svak po običaj svoj.
Taj hvaljena mista paka obhodismo
ka lipa i čista pomnjivo vidismo,
ki se zelenjaše vartal, i gustirnu
ka nikad pojaše onu družbu virnu
od ke ti zgor pisah (koj budi vičnji raj!)
ča od nje čuh i znah i ja i svaki kraj,
vidismo njih stan’je kakovo je bilo
i sve pribivan’je obično i milo,
zemlju ka se teži i lipu poljanu
kon kuće ka leži kakono na dlanu,
i priddvorje i dvor, k tomu stabla nika
više hiže odzgor od voća razlika. (1079-1096)

Balistrilićeva kuća i uvala 1950. i 1970. godine

Necujam_Sv .Petar ostaci

Ostatci crkvice Sv. Petra u Nečujmu.

Stup za vezivanje brodova i spomen-ploča u Nečujmu.

Piskera

Obilan ribolov u uvalicama nečujamske uvale (“luke”) – uvala Piškera:

Idoše druzi ti kakono leteći
gdi htihu loviti, luku prohodeći.
Mrižami loveći, okolo pojdoše,
zamani ne hteći da totu dojdoše.
I rib naloviše, ja ti dim, za niko,
koko sami htiše, čudo priveliko. (1099-1104)

Karta putovanja_Bujas_2

Prikaz Hektorovićeva trodnevnog putovanja (R. Bujas, Jadranska straža, 18/1940)

Interaktivni prikaz Hektorovićeve plovidbe (ovdje)

Tvrdalj_0

Tvardalj s ribnjakom

Tvrdalj_ribnjak

Natpisi na Tvardalju

Tvrdalj_Hektorovic_natpis_0

Hektorovic_Natpis

Hektorovic_Tvardalj_natpis

Hektorovic_Kovacic_poprsje

Kuzma Kovačić: Petar Hektorović

* * *

Petar Hektorović
RIBANJE I RIBARSKO PRIGOVARANJE

(Kazališno uprizorenje)
Hvarsko pučko kazalište
Redatelj: Marin Carić



Izvedba u povodu 450. obljetnice prvog izdanja Ribanja,
u sklopu znanstvenoga, književnog i izdavačkog programa
Marulićevih dana 2018:

Dom kulture Grohote (Šolta)
22. travnja 2018, u 10.30 sati

Sudjeluju:

PETAR – Prošper Miličić / Milan Lakoš / Vislav Zaninović
PASKOJ – Jacky Milatić / Prošper Gilve / Vicko Zaninović
NIKOLA – Joško Martinić / Ivica Tomičić / Fabijan Brkušić
DITE – Roko Hraste
PASTIR – Petar Palarić
PJEVAČ / šaptač – Jure Tomičić
Svjetlo – Mili Zaninović

Ribanje je nastalo u konobi-skloništu u jesen ratne 1991. godine. Praizvedbu je imalo u Hvaru, u konobi Ugo, 18. 10. 1991; stotu izvedbu također u Hvaru, u Arsenalu, 3. 10. 2008; ovogodišnja na Šolti bit će sto dvadeseta izvedba. U dramaturškoj obradi Marina Carića i u izvođenju hvarskih amatera to je prava svečanost iskonske čakavice u idiličnom ambijentu ispunjenu znacima mediteranskoga, svetog smisla naše kulture. Poznajući klasični tekst kao što poznaju more i zemlju s kojima svakodnevno komuniciraju, Hvarani putuju u dalmatinskoj konobi kroz stoljeća hrvatske kulture… izmjenjujući putnike koji su zapravo uvijek isti – Hvarani, ribari, čakavci.

HPK_Ribanje

»Tu, u toj konobi, počinje cijela priča o jednoj plovidbi koja više nije samo trodnevni pjesnikov izlet brodom do Šolte i natrag, nego i plovidba kroz stoljeća, kroz naslage baštine koja se rađala i u jeziku i u drevnim ribarskim običajima, odlazila u moreplovstva upravo iz ovakvih konoba i tu se, na kraju puta, odlagala do novih putovanja. Plovidba se kao sinonim možda upravo u konobi može najsjajnije iščitavati: u tim bačvama, vinu, salamuri, mjehovima, ribarskim potrepštinama, vlazi i mirisu mora. Tu kao da se osjeća slutnja i dinamika ribarskog života, latentnost plova i počinak leuta, nerazmršeni parangali i skupljene mreže, prijeteće osti i smotani konopi.«

(Jakša Fiamengo,
Slobodna Dalmacija, 4. 12. 1991)

Hvarsko pučko kazalište

Hvarsko pučko kazalište jedna je od najuspješnijih kazališnih družina u Hrvatskoj, a matična kuća mu je jedno od najstarijih komunalnih kazališta u Europi (sagrađeno 1612. godine). Osnovali su ga hvarski studenti u Zagrebu 1969. godine, i od tada njeguje pučki izričaj koji izranja ponajprije iz bogate baštine hvarskoga književnog kruga renesansnog razdoblja. Glumci-amateri (službenici, liječnici, umirovljenici, ribari, učenici, ugostitelji, profesori i zanatlije) jednostavne i zvonke stihove na arhaičnom hvarskom narječju kazuju uvjerljivo i s oduševljenjem, pa po strasti igre, umijeću i programskim opredjeljenjima ovo kazalište može stati uz bok ne samo najboljih kazališnih amatera već i profesionalaca. Zaljubljenici u teatar od svog su kazališta napravili prepoznatljiv znak otoka, podneblja, hrvatske kulture…
Prikazujući predstave iz domaće baštine (Hvarkinja, Komedija od Raskota, Murat Gusar, Prikazanje života svetoga Lovrinca mučenika, Ribanje i ribarsko prigovaranje, Robinja …), Hvarsko pučko kazalište nastupalo je diljem Hrvatske (u više od 100 mjesta) te po svijetu (Argentina, Austrija, BiH, Brazil, Češka, Francuska, Italija, Mađarska, Njemačka, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švicarska, Urugvaj…). Na festivalima hrvatskih kazališnih amatera redovito osvajaju prvo mjesto, a značajna su priznanja dobili i njihovi nastupi na Dubrovačkih ljetnim igrama, Splitskom ljetu, o 150. obljetnici Matice hrvatske, na Festivalima pučkog teatra.

5

HPK_svi

 

Nekoliko prizora izvedbe u Domu kulture Grohote (Šolta), 22. travnja 2018.

Ribanje2

Ribanje3

Ribanje1

Ribanje5Ribanje4

 

 

Oglasi

Posted Ožujak 22, 2018 by marulianum

%d bloggers like this: